Slušanje
- Polaznik može potpuno razumjeti što mu se govori standardnim govornim jezikom, čak i u bučnom okolišu.
- Može pratiti predavanje ili izlaganje iz njemu poznatog područja uz uvjet da poznaje predmet, te da je način izlaganja jasan i jednostavno strukturiran.
- Može razumjeti većinu dokumentarnih emisija na radiju ako su iznesene standardnim jezikom, te mogu raspoznati govornikovo raspoloženje, ton govora i sl.
- Može razumjeti dokumentarni program na TV, intervjue uživo, voditeljske govorne emisije, dramske emisije i većinu filmova ukoliko koriste standardni govor.
- Može razumjeti glavne misli tematski i lingvistički zahtjevnog govora o konkretnim i apstraktnim temama ako je iznesen standardnim jezikom uključujući i tehničke rasprave iz svog specijalističkog područja.
- Može, da bi razumio, koristiti niz strategija - npr. slušati tako da može odrediti bitne točke, te provjeravati razumijevanje pomoću kontekstualnih odrednica.
Čitanje
- Polaznik može brzo odrediti sadržaj i važnost neke vijesti, članka i izvještaja o temama iz područja svog interesa ili posla kojim se bavi, te odlučiti zavređuju li pozornije čitanje.
- Može čitati i razumjeti članke i izvještaje o tekućim problemima u kojima pisci izražavaju određene stavove i gledišta.
- Može potpuno razumjeti tekstove iz područja svog interesa ili iz područja svoje znanstvene ili stručne specijalizacije.
- Može razumjeti specijalističke članke i izvan područja vlastitog interesa ako se povremeno može poslužiti rječnikom.
- Može čitati osvrte koji se bave sadržajem i procjenom umjetničkih djela (filmovi, kazalište, knjige, koncerti) i sažeti glavne misli.
- Može čitati pisma na teme iz vlastite znanstvene ili stručne specijalnosti ili interesa, te shvatiti njihove najvažnije misli.
- Može brzo prelistati priručnik (npr. nekog računarskog programa), te u njemu pronaći i razumjeti odgovarajuća objašnjenja za rješavanje određenog problema.
- Može u priči ili dramskom tekstu shvatiti motive zbog kojih likovi postupaju na određeni način, te posljedice tih postupaka u daljnjem razvoju radnje.
Govorna interakcija
- Polaznik može prirodno započeti, podržavati i zaključiti razgovor, te u takvoj razmjeni uspješno uzimati i prepuštati riječ.
- Može razmjenjivati značajnu količinu podrobnih činjeničnih informacija u okviru područja svog interesa.
- Može izraziti razne stupnjeve emocija, te jasno pokazati što je njemu osobito značajno u pojedinom događaju ili doživljaju.
- Može se aktivno upustiti u duži razgovor o većini općih tema.
- Može obrazložiti i braniti svoje stavove u raspravi uz relevantna objašnjenja, argumente i komentare.
- Može pridonijeti raspravi o poznatim temama pokazujući da razumije sugovornika, pozivajući druge da nešto kažu i sl.
- Može, uz pripremu, voditi intervju provjeravajući je li dobro protumačio dobivenu informaciju, te nadograđujući na zanimljive odgovore.
Govorna produkcija
- Polaznik može jasno i potanko govoriti o velikom rasponu tema iz područja vlastitog interesa.
- Može razumjeti i usmeno sažeti kratke izvatke objavljenih vijesti, nekog intervjua ili dokumentarne emisije koji uključuju stavove, argumente i raspravu.
- Može razumjeti i usmeno sažeti zaplet i tijek događaja dijela filma ili kazališne predstave.
- Može povezati niz argumenata u logični misaoni slijed.
- Može iznijeti svoje mišljenje o nekom aktualnom problemu navodeći prednosti i nedostatke mogućih rješenja.
- Može iznositi pretpostavke o određenim uzrocima i posljedicama, te raspravljati o hipotetskim situacijama.
Strategije
- Polaznik se može služiti uobičajenim frazama poput "To je teško pitanje" kako bi dobio na vremenu dok formulira što želi reći a da druga osoba ne preuzme riječ.
- Može napraviti popis svojih "najmilijih" pogrešaka i svjesno pratiti svoj govor kako bi ih ispravio.
- Može uglavnom ispraviti svoje omaške ili pogreške kad ih uoči ili ako su uzrok nesporazumu.
Jezična sposobnost
- Polaznik može relativno dugo govoriti prilično ujednačenim tempom i, premda može zastajkivati tražeći pravu riječ, ne primjećuju se duže stanke.
- Može pouzdano prenijeti detaljnu informaciju.
- Raspolaže dovoljnim rječnikom da se može izraziti o temama vezanim za područje svog interesa i o većini općih tema.
- Može komunicirati s prihvatljivom točnošću i može ispraviti svoje pogreške ako su uzrok nesporazumu.
Pisanje
- Polaznik može napisati jasan i podroban tekst (sastavak, izvještaj ili tekst prezentacije) na različite teme vezane za područje svoga interesa.
- Može pisati sažetke članaka na teme od općeg interesa.
- Može sažeti informacije iz raznih izvora i medija.
- Može iznijeti svoje mišljenje o nekoj temi u sastavku ili u "pismu uredništvu" navodeći razloge za i protiv određenog stajališta.
- Može sustavno razviti neku temu, u sastavku ili izvještaju, naglašavajući bitne argumente i navodeći pojedinosti koje podržavaju njegove stavove.
- Može tečno i podrobno pisati o događajima, te o stvarnim ili zamišljenim doživljajima.
- Može napisati kratak osvrt na film ili knjigu.
- Može, u osobnom pismu, izraziti različite osjećaje i stavove, te može ispričati posljednje novosti tako da bude jasno što osobno smatra važnim u nekom događaju.
Funkcije
Čine ih jezični obrasci kojima se:
- identificira i opisuje realni svijet i postavljaju pitanja
- izražavaju stavovi i postavljaju pitanja u vezi s njima
- planira i dogovara o tijeku radnje i daju upute
- postiže društvena interakcija
- strukturira iskaz
- podržava komunikacija.
Gramatičke strukture
- neke posebnosti imenica a-vrste
- neke posebnosti imenica e-vrste
- neke posebnosti imenice i-vrste
- predikatni nominativ i instrumental
- gramatičke posebnosti imenica koje znače dijelove tijela
- slaganje imenica koje završavaju na -a s atributom i predikatom (tip tata, tip varalica i tip braća)
- sročnost broja, imenice, pridjeva i glagola
- brojevne imenice
- količinski prilozi za približnu količinu
- se-pasiv
- glagolske imenice; dopune glagolskim imenicama
- iterativni kondicional
- tvorba riječi: vršitelj i vršiteljica radnje, nositelj i nositeljica osobine, umanjenice, uvećanice
- futur drugi i svršeni prezent
- nezavisno složene rečenice: sastavne, suprotne, rastavne, isključne i zaključne (značenja, upotreba veznika, položaj enklitika nakon veznika)
- nijekanje u izjavnim, upitnim i uskličnim rečenicama; položaj niječne čestice; slavenski genitiv
- upravni i neupravni govor; redoslijed enklitika u upravnom i neupravnom govoru