Slušanje

• Polaznik može pratiti jasno artikuliran govor upućen njemu osobno u okviru svakodnevne konverzacije, iako ponekad mora tražiti da mu se ponove određene riječi i izrazi.
• Općenito može pratiti glavne misli tijekom šire rasprave u društvu ukoliko je govor jasno artikuliran i na standardnom jeziku.
• Može slušati kratku priču i stvarati pretpostavke o tome što slijedi.
• Može razumjeti osnovni sadržaj vijesti na radiju i jednostavniji snimljeni materijal o temama od osobnog interesa ako se iznose relativno polako i jasno.
• Može shvatiti osnovni sadržaj TV programa na poznate teme ako se iznose relativno polako i jasno.
• Može razumjeti jednostavne tehničke informacije, poput uputa za rukovanje uređajima za svakodnevnu uporabu.

Čitanje

• Polaznik može razumjeti osnovni sadržaj kratkih novinskih članaka o aktualnim ili poznatim temama.
• Može čitati kolumne i intervjue u novinama i časopisima u kojima netko zauzima stav o nekoj aktualnoj temi ili događaju, te razumjeti opće značenje teksta.
• Može iz konteksta naslutiti značenje pojedinačnih nepoznatih riječi i tako izvesti značenje pojedinih izraza ako je tema poznata.
• Može preletjeti kratke tekstove (npr. pregled vijesti), te izvući relevantne činjenice i informacije (npr. tko je što učinio i gdje).
• Može razumjeti najvažnije informacije u kratkim, uobičajenim informativnim brošurama.
• Može razumjeti jednostavne poruke i standardna pisma (npr. dopise određenih poduzeća, klubova ili državne uprave).
• U privatnim pismima može dovoljno dobro razumjeti one dijelove koji se odnose na događaje, osjećaje i želje da bi se mogao redovito s nekim dopisivati.
• Može razumjeti radnju jasno strukturirane priče i odrediti najvažnije epizode i događaje, te što je u njima značajno.

Govorna interakcija

• Polaznik može započeti, održavati i zaključiti jednostavnu osobnu konverzaciju na poznate teme ili teme od osobnog interesa.
• Može podržavati konverzaciju ili raspravu, ali ga je ponekad možda teže razumjeti kad pokušava reći točno ono što želi.
• Može se snaći u većini situacija u kojima se može naći prilikom dogovaranja putovanja preko neke agencije ili na samom putovanju.
• Može zatražiti i shvatiti podrobne upute.
• Može izraziti i prikladno odgovoriti na osjećaje poput čuđenja, sreće, tuge, zanimanja i ravnodušnosti.
• Može izraziti ili zatražiti osobna mišljenja i stavove u neformalnoj raspravi s prijateljima.
• Može se pristojno složiti ili ne složiti s nečim.

Govorna produkcija

• Polaznik može ispričati priču.
• Može detaljno opisati svoja iskustva navodeći osjećaje i reakcije.
• Može opisati svoje snove, nade i težnje.
• Može objasniti i obrazložiti svoje planove, namjere i postupke.
• Može prepričati radnju neke knjige ili filma i opisati svoje reakcije.
• Može jednostavno usmeno parafrazirati kratke pisane cjeline koristeći se formulacijama i redoslijedom korištenim u tekstu.

Strategije

• Polaznik može ponoviti dio nečijeg iskaza kako bi potvrdio da se s nekim razumije.
• Može zamoliti nekoga da objasni ili dopuni ono što je upravo rekao.
• Kad se ne može sjetiti neke riječi, može se poslužiti nekom drugom jednostavnom riječju slična značenja, te zamoliti da ga se ispravi.

Jezična sposobnost

• Polaznik može s razumijevanjem podržavati konverzaciju, ali mora zastajkivati da bi planirao i ispravljao ono što govori - posebno kad duže slobodno govori.
• Može prenijeti jednostavnu informaciju od neposredne važnosti, te jasno naznačiti ono što misli da je značajno.
• Raspolaže dovoljnim rječnikom da se može izraziti, uz povremeno opisivanje značenja, o većini tema koje se odnose na njegov svakodnevni život, kao što su npr. obitelj, hobiji i interesi, posao, putovanja i aktualni događaji.
• Može se izražavati s prihvatljivom točnošću u poznatim, predvidljivim situacijama.

Pisanje

• Polaznik može pisati jednostavne vezane tekstove na cijeli niz tema u okviru svojih interesa, te može izraziti osobna mišljenja i stavove.
• Može pisati jednostavne tekstove o iskustvima ili događajima, npr. o putovanju, za školske ili klupske novine.
• Može pisati osobna pisma prijateljima ili znancima pitajući ih za novosti ili ih obavještavajući o novostima te prepričavajući događaje.
• Može u osobnom pismu prepričati radnju filma ili knjige, te iznijeti svoje utiske o koncertu.
• U pismu može izraziti osjećaje poput tuge, radosti, zainteresiranosti, žaljenja i sućuti.
• Može pismeno odgovoriti na oglase i tražiti potpuniju ili podrobniju         informaciju o nekom proizvodu (npr. o automobilu ili o obrazovnom tečaju).
• Može prenijeti ‒ faksom, elektroničkom poštom ili okružnicom ‒ kratke, činjenične informacije prijateljima ili kolegama ili ih na isti način tražiti.
• Može napisati svoj životopis u sažetom obliku.

Funkcije
Čine ih jezični obrasci kojima se:

• imenuju, opisuju, lociraju i uspoređuju osobe, životinje, biljke i predmeti u jednini i množini te aktivnosti i događaji
• izražavaju želje i osjećaji, perceptivne sposobnosti i vještine obavljanja određenih radnji, namjere, obveze, ponude i dopuštenja, odnosi posjedovanja, količine i kakvoće
• izriču sudovi o vremenskim i uzročno-posljedičnim odnosima, o učestalosti, kronologiji i kontinuitetu događanja određene radnje, iznose sudovi o tekućim događanjima, o planovima i namjerama, ugovaraju sastanci, daju upute, savjeti, zapovijedi i sugestije te traže i daju obavijesti o kretanju i snalaženju u prostoru i vremenu
• postiže sociokulturalna prilagodba: prepoznaju kulturološke razlike i poštuju društveni običaji na putovanjima, prilikom posjeta, obroka, prihvaćanja i odbijanja prijedloga, iskazivanja stajališta i davanja mišljenja i savjeta, izražavanja slaganja i neslaganja; pozdravlja prema situaciji, predstavlja, izriče zamolbe, isprike i zahvale, prepoznaju i koriste znakovi neverbalne komunikacije u obitelji i u širemu društvenome i poslovnome okruženju, razlikuje formalni od neformalnoga jezičnoga konteksta; razlikuje kultura jezika u području tradicije, nacionalnoga identiteta, politike i religije
• podržava komunikacija i postiže jasnoća iskaza uporabom nadomjesnih strategija
• strukturira govorni i pisani iskaz.

Gramatičke strukture

• glagoli u kontekstu: pisati, napisati, opisati, zapisati, ispisati, ispisati se, dopisati, potpisati se, upisati se, prepisati
• vidski parovi: pisati – napisati, opisivati – opisati, zapisivati – zapisati, potpisivati se – potpisati, prepisivati – prepisati
• nositelj stanja u dativu
• glagoli u kontekstu: gledati, pogledati, pregledati, razgledati, ugledati, nadgledati
• vidski parovi: gledati – pogledati, pregledavati – pregledati, razgledavati – razgledati
• instrumental imenica ženskog roda koje završavaju na konsonant
• glagoli u kontekstu: misliti, pomisliti, izmisliti, razmisliti, umisliti, umisliti se, zamisliti, zamisliti se
• vidski parovi: izmišljati – izmisliti, umišljati – umisliti, razmišljati – razmisliti
• glagoli u kontekstu: raditi, uraditi/napraviti, zaraditi, naraditi se,  odraditi, razraditi, preraditi
• vidski parovi: raditi – uraditi/napraviti, zarađivati – zaraditi, odrađivati – odraditi, prerađivati – preraditi
• zbirne imenice
• glagoli u kontekstu: zvati, zvati se, nazvati, pozvati, odazvati se, izazvati
• vidski parovi: nazivati – nazvati, pozivati – pozvati, odazivati se – odazvati se, izazivati – izazvati
• prezent glagola -ati > -anem
• prezent glagola uzeti i početi
• glagoli u kontekstu: stati, postati, ostati, pristati, prestati,  nastati, ustati
• vidski parovi: stajati – stati, postajati – postati, ostajati – ostati,  prestajati – prestati, ustajati – ustati
• glagoli u kontekstu: držati, izdržati, zadržati, održati, podržati, pridržati
• vidski parovi: zadržavati – zadržati, održavati – održati, podržavati – podržati, pridržavati – pridržati
• prezent glagola na -sti > -dnem, -sti > -tnem, -sti > -zem; -ći > -gnem; -ijeti > -esem
• glagoli u kontekstu: igrati (se), zaigrati (se), odigrati, razigrati se,  poigrati se, izigrati
• vidski parovi: zaigravati (se) – zaigrati (se), poigravati se – poigrati se, izigravati – izigrati
• imenice dob (žr) i doba (sr)
• glagolski prilog sadašnji
• glagoli u kontekstu: živjeti, doživjeti, preživjeti, nadživjeti, uživjeti se, oživjeti
• vidski parovi: doživljavati – doživjeti, preživljavati – preživjeti, oživljavati – oživjeti
• glagoli u kontekstu: govoriti, reći/kazati, razgovarati, izgovarati, dogovarati se, pregovarati, nagovarati, ogovarati
• vidski parovi: govoriti – reći/kazati, dogovarati se – dogovoriti se, izgovarati – izgovoriti, nagovarati – nagovoriti
• glagolski pridjev trpni
• glagolske imenice
• glagoli u kontekstu: pustiti, dopustiti, otpustiti, ispustiti, popustiti, propustiti, prepustiti, napustiti
• vidski parovi: puštati – pustiti, dopuštati – dopustiti, otpuštati – otpustiti, ispuštati – ispustiti, popuštati – popustiti, propuštati – propustiti, prepuštati – prepustiti, napuštati – napustiti
• besubjektne rečenice
• pogodbene rečenice s veznicima da i kad
• glagoli u kontekstu: staviti, dostaviti, predstaviti, nastaviti, ostaviti, sastaviti, postaviti
• vidski parovi: stavljati – staviti, dostavljati – dostaviti, predstavljati – predstaviti, nastavljati – nastaviti, ostavljati – ostaviti, sastavljati – sastaviti, postavljati – postaviti