Slušanje

  • Polaznik može razumjeti govor o temama koje se bave njim samim ili njegovom neposrednom osobnom i poslovnom okolinom, kad mu se govori vrlo polako i govor jasno artikulira, s duljim stankama kako bi mogao razabrati značenje.
  • Može razumjeti pitanja i upute o tome kako obaviti određenu radnju ako su mu upućene polako i pažljivo, te može pratiti kratke, jednostavne upute o tome kako stići do određenog mjesta.
  • Može razumjeti brojeve, cijene i kronološko vrijeme.

Čitanje

  • Polaznik može iz novina izvući informacije o pojedinim osobama (ime, boravište, posao, dob i sl.).
  • Može iz rasporeda javnih priredbi ili s plakata očitati podatke o nekom koncertu ili filmu, te odrediti gdje se održava i kada počinje.
  • Može dovoljno dobro razumjeti tekst raznih upitnika (obrazac za dobivanje ulazne vize, prijavni obrazac u hotelu i sl.) da bi mogao unijeti najvažnije podatke o sebi (ime, prezime, datum rođenja, državljanstvo).
  • Može razumjeti uobičajene riječi i fraze s javnih oznaka (npr. stanica, parkiralište, zabranjeno parkiranje, zabranjeno pušenje, držite se lijeve strane).
  • Može razumjeti najvažnije naredbe računarskog programa poput ISPIŠI, SPREMI, KOPIRAJ i sl.
  • Može razumjeti kratke, jednostavne poruke na razglednicama, npr. pozdrave s godišnjeg odmora.
  • Može, u svakodnevnim situacijama, razumjeti kratke poruke koje su mu napisali prijatelji ili kolege, npr. vraćam se u 4.

Govorna interakcija

  • Polaznik može nekoga predstaviti i koristiti se osnovnim izrazima pozdravljanja pri susretu i na odlasku.
  • Može postavljati i odgovarati na jednostavna pitanja, te razmjenjivati jednostavne izjave iz područja svojih neposrednih potreba ili na vrlo poznate teme.
  • Može se jasno, ali jednostavno izražavati, no ovisi o spremnosti sugovornika da njegove riječi sporije ponovi ili da preformulira što je rekao kako bi mu pomogao izraziti ono što želi.
  • Može obaviti jednostavne kupovine kad govor može dopuniti pokazivanjem ili drugim pokretima.
  • Može se služiti brojevima, količinama, cijenama i satima.
  • Može od nekoga nešto tražiti i nekomu nešto dati.
  • Može ljudima postavljati pitanja o tome gdje žive, o osobama koje poznaju, stvarima koje posjeduju itd., te odgovarati na slična pitanja ukoliko su polako i jasno izgovorena.
  • Može koristiti vremenske izraze kao što su sljedeći tjedan, prošli petak, u studenom, u tri sata.

Govorna produkcija

  • Polaznik može dati osobne informacije (adresa, telefonski broj, državljanstvo, dob, obitelj i hobiji).
  • Može opisati gdje živi.

Strategije

  • Polaznik može reći kad nešto ne razumije.
  • Može jednostavno zamoliti sugovornika da ponovi ono što je rekao.

Pisanje

  • Polaznik može ispuniti upitnik osobnim podacima (posao, dob, adresa, hobiji).
  • Može napisati čestitku, npr. rođendansku čestitku.
  • Može napisati jednostavnu razglednicu (naprimjer, pozdrave s godišnjeg odmora).
  • Može napisati kratku poruku kako bi nekoga obavijestio gdje se nalazi ili gdje se trebaju naći.
  • Može napisati jednostavne rečenice o sebi, npr. o tome gdje živi i čime se bavi.

Funkcije

Jezični obrasci kojima se:

  • traže, daju i provjeravaju informacije te primaju i ostavljaju poruke o osobama i njihovim poslovnim funkcijama, predmetima, aktivnostima i događajima
  • izražavaju želje i osjećaji, perceptivne sposobnosti i vještine vršenja određenih radnji, obveze, ponude i dopuštenja, odnosi posjedovanja, količine i kakvoće
  • izražavaju odluke, prijedlozi, prigovori, sudovi o vremenskim i uzročno-posljedičnim odnosima, o učestalosti događanja određene radnje te daju upute i zapovijedi
  • postiže sociokulturalna prilagodba: pozdravlja prema situaciji, predstavlja, izriču zamolbe, isprike i zahvale, prepoznaju i koriste temeljni znakovi neverbalne komunikacije u privatnom i formalnom okruženju te sudjeluje u uobičajenim društvenim situacijama
  • podržava komunikacija
  • jednostavno strukturira govorni i pisani iskaz.

Gramatičke strukture

  • abeceda
  • brojevi do bilijun
  • lične zamjenice, naglašene i nenaglašene (u svim padežima)
  • prezent glagola biti, jd i mn
  • imenice (sva tri roda)
  • pokazne zamjenice (iznimke u mn)
  • padeži
  • prezent glagola zvati se
  • posvojne zamjenice
  • muški rod imenica (duga mn)
  • sibilarizacija
  • nepostojani a
  • opisni pridjevi
  • posvojni pridjevi za živo i neživo
  • prezent glagola imati i nemati
  • prezent glagola na -ati, -irati
  • prezent modalnih glagola (morati, smjeti, trebati, htjeti, moći)
  • prezent glagola ići, prijedlozi u i na s akuzativom, prijedlozi po i  za s akuzativom
  • prezent glagola jesti i piti
  • prezent glagola na -iti i -jeti
  • prezent glagola na -ovati, -evati, -ivati
  • perfekt glagola biti, glagola na -ati, -iti, -jeti, perfekt glagola  ići, reći, moći
  • futur prvi
  • uporaba izravnog i neizravnog objekta
  • prezent glagola slati i pisati
  • glagoli s dativnom rekcijom
  • futur povratnih glagola
  • perfekt povratnih glagola
  • prezent povratnih glagola
  • deklinacija imenice posao
  • glagol boljeti
  • imenice i-deklinacije
  • pluralia tantum
  • sklonidba apstraktnih imenica na -ost
  • imperativ glagola na -iti, -ati
  • infinitiv glagola na -ći